Što su stereotipi i predrasude?

– piše Nebojša Buđanovac, dipl.defektolog – soc.pedagog,  iz Obiteljskog centra varaždinske županije

IMGP5644

Predrasude i stereotipi su posljedica mentalne inercije ljudi, sklonosti generaliziranju i sklonosti da svijet promatraju u kategorijama “crno-bijelo” umjesto u tisuću nijansi. Vjerovanje u stereotipe nepogrešivo ukazuje na to da je osoba koja to čini odustala od aktivne primjene vlastite inteligencije i sposobnosti opažanja i da je krenula “linijom manjeg otpora”.

Stereotipi su uvriježeni, konvencionalni i previše pojednostavljeni načini razmišljanja o određenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude). Oni su grupni koncepti koje određena skupina ljudi gaji o nekoj drugoj skupini. Često se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju određena diskriminativna ponašanja. U blažem obliku mogu izražavati ponekad točne narodne mudrosti o društvenoj stvarnosti.

Stereotipi su često negativne karikature ili inverzije nekih pozitivnih osobina koje posjeduju pripadnici neke skupine, naglašeni do te mjere da postaju odbojni ili smiješni.

Stvaranje stereotipa temelji se na:

– pojednostavljenju

– pretjerivanju ili iskrivljavanju

– generalizaciji

– predstavljanju kulturalnih atributa kao ‘prirodnih’.

Stereotipi se smatraju nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja. Međutim, stereotipi ne moraju biti ograničeni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina – mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi o grupama – neke su grupe čak pokušavale, kao dio promišljene političke strategije, razviti nove pozitivne stereotipe o sebi.

disc

Predrasude su negativni sudovi ili mišljenja o nekoj osobi, skupini ili pojavi stvoreni prije realnog, izravnog iskustva s tom osobom, skupinom ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraživanja činjenica o tome. Također, u užem smislu, predrasude se odnose na iracionalnu sumnjičavost ili mržnju prema određenoj skupini ljudi, naciji, rasi ili religiji. Predrasude se često temelje na društvenim stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti, rezultiraju time da se određenim skupinama ljudi ukidaju ljudska prava, ili da se nekim drugim skupinama daje nepoštena prednost.

Pogrešno širenje vlastitih negativnih iskustava na općenitu razinu može biti vrlo štetno. Ako je netko razvio stav da pripadnici određene grupe posjeduju određena obilježja, zbog nekog negativnog iskustva s pripadnicima te skupine, ta osoba može pretpostaviti da svi pripadnici te skupine imaju takva obilježja. Primjerice, čovjek koji je imao niz loših veza s osobama suprotnog spola može pretpostaviti da sve osobe tog spola imaju takva obilježja, pa će usvojiti predrasudu poznatu kao seksizam. To je tipično za sve oblike predrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju, političke i nacionalne predrasude, predrasude prema osobama određene životne dobi, prema govornicima određenog jezika i sl.

Ponekad do predrasuda dolazi zbog obrazovanja u ranoj dobi – ljude podučavaju da su određeni stavovi “ispravni”, i oni formiraju mišljenje bez da odvagnu sve strane određenog pitanja. Mnoge predrasude stvaraju se u djetinjstvu, kad djeca oponašaju način razmišljanja i govora svojih roditelja, pri čemu djeca ne misle ništa loše. Rano učenje utječe u velikoj mjeri, ali predrasude se mogu stvoriti u svakoj dobi.

Sociolozi smatraju da je sklonost predrasudama adaptivno ponašanje. Ljudima je nekada u svrhu opstanka bilo potrebno da brzo stvore mišljenje o potencijalnom neprijatelju prije no što bi zauzeli obrambeni stav koji im je mogao spasiti život. Međutim, predrasude su u današnje vrijeme uglavnom neadaptivno ponašanje, jer ometaju dobrobit i preživljavanje ljudske rase.

U kontekstu odrastanja, mladenaštva i odnosa među mladima i prema mladima, vrlo se često susrećemo s predrasudama i stereotipima. Određeni stil odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi često za sobom vuče određene stereotipe i predrasude od strane drugih skupina, a osobito odraslih osoba.

Nebojša Buđanovac

Komentiraj